veličina fonta

verzija za štampu

copyright

pošalji komentar

Zastoj u procesuiranju ratnih zločina

Piše: Erna Mačkić,Trebinje

Trebinje

05 mart 2010  U protekle dvije godine na području istočne Hercegovine zaustavljeno je procesuiranje ratnih zločina zbog nedostatka tužilaca i nemogućnosti zaštite svjedoka, dok žrtve i predstavnici nevladinih organizacija sumnjaju u postojanje dobre volje u policijskim i pravosudnim organima za rad na ovim predmetima.

Djelomično rješenje problema predstavnici pravosuđa vide u zapošljavanju novog osoblja, što su, kako tvrde, zatražili od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH. Ipak, još uvijek niko nije imenovan jer kandidati nisu bili adekvatni, pa se novi konkurs očekuje uskoro.

U nadležnosti Okružnog tužilaštva u Trebinju je 10 općina istočne Hercegovine, a među njima su Bileća, Ljubinje, Berkovići, Gacko, Nevesinje, Istočni Mostar, Kalinovik, Foča i Čajniče.

Početkom rata, s ovih područja protjerano je nesrpsko stanovništvo. Mnogi od njih su tada ubijeni, silovani, maltretirani i prisilno preseljeni, i još uvijek se nisu vratili u prijašnje mjesto prebivališta.

Danas u Trebinju – a slična je situacija i u drugim općinama istočne Hercegovine – žive građani srpske nacionalnosti i dvadesetak bošnjačkih porodica, koje su se vratile poslije rata.

Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC), na ovom području je nestalo i ubijeno preko 6.000 osoba, većinom Bošnjaka.

Okružni sud u Trebinju je procesuirao šest predmeta ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Pravosnažnim presudama osuđene su dvije osobe zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom u Foči i Gacku, dok su ostali oslobođeni krivice.

Kao glavni razlog obustavljanja procesuiranja ratnih zločina, u Okružnom tužilaštvu u Trebinju navode nedovoljan broj tužilaca. Srđan Vukanović, glasnogovornik ovog tužilaštva, pojašnjava da imaju pet tužilaca, koji rade na svim predmetima, to jest nemaju odjel koji bi se bavio samo slučajevima ratnih zločina.

“Što se tiče kadrovskih problema, više puta smo se obraćali VSTV-u BiH. Od decembra 2008. godine imamo upražnjeno mjesto zamjenika glavnog tužioca, i još uvijek niko nije zaposlen. Zbog toga se istrage koje su u toku ne mogu da završe”, tvrdi Vukanović.

Na sjednici održanoj početkom februara ove godine, VSTV BiH je donio odluku da se ponovi konkurs za izbor zamjenika glavnog tužioca u Okružnom tužilaštvu u Trebinju.

Glasnogovornica VSTV-a Marjana Popović je kao razlog ponavljanja konkursa navela da pri izboru kandidata vode računa o osiguranju nacionalnog balansa, odnosno da “zamjenik tužioca u ovom slučaju treba da bude druge nacionalnosti u odnosu na glavnog tužioca”.

“Konkurs je poništen kako bi se ispoštovao nacionalni balans. Zbog toga se više puta ponavlja”, kazala je Popović.

Zamjenik glavnog tužioca u Trebinju bio je Dževad Muratbegović, ali je on prešao na poziciju  tužioca u Državnom tužilaštvu.

Mnogi vjeruju da se slabost Tužilaštva u Trebinju vidi i po ishodu dosadašnjih procesa, gdje su u šest slučajeva donesene četiri oslobađajuće presude.

Duško Popić, sudija Okružnog suda u Trebinju, kao razlog ovakvih presuda navodi “nespremnost Okružnog tužilaštva u Trebinju”.

“Nije problem potvrđivanje optužnice od strane Suda. Optužnica se potvrdi jer postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila djelo. Problem je što dokazi koje prezentuje Tužilaštvo nisu dovoljni. Možda odbrana optuženih više radi jer ipak su to specijalizovani branioci za ove slučajeve”, kaže Popić.

Okruzni sud u Trebinju

Dodatno, u Okružnom sudu u Trebinju ne postoji mogućnost da se svjedocima pruže zaštitne mjere, kako bi se primijenio Zakon o zaštiti ugroženih svjedoka i svjedoka pod prijetnjom.

Vukanović smatra da se zbog neimplementacije ovog zakona umnogome koči rad Okružnog tužilaštva u Trebinju po pitanju procesuiranja ratnih zločina.

“Svjedoci imaju strah iz nekih ličnih razloga. Traže nam zaštitu, a mi je ne možemo pružiti”, kaže Vukanović.

Naime, svjedoci strahuju od odmazde svojih nekadašnjih komšija, i neprijatnosti kojima mogu biti izloženi.

Blažo Stevović, predstavnik nevladine organizacije “Alternativni klub”, ističe da Tužilaštvo i Sud u Trebinju “neće da vide oko 20 ubijenih u Trebinju, 177 ubijenih u Gacku, 350 ubijenih u Nevesinju, 5.500 deportovanih, kao ni srušene vjerske objekte na području istočne Hercegovine”.

“Svjesno se opstruira procesuiranje ratnih zločina zbog žestokog pritiska političkih rukovodilaca, od kojih su neki osumnjičeni za ratne zločine kako u BiH, tako i u susjednoj Hrvatskoj. Zbog toga se sudije i tužioci drže onoga ‘ne čačkaj mečku’. Sve se zna, ali se ništa ne radi”, kaže Stevović.

Slično tumačenje imaju i predstavnici žrtava, tvrdeći da “Tužilaštvo u Trebinju nema volje da procesuira ratne zločine”.

“Okružno tužilaštvo u Trebinju nema volje da pohapsi osumnjičene. Još je jedino ostalo da žrtve uzmu policajce za ruke i odvedu ih da lociraju počinioce ratnih zločina”, kaže Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata”.

Hasečić tvrdi da je nekoliko puta razgovarala s tužiocima iz Trebinja, ali odgovor je da “tragaju za počiniocima ratnih zločina”.

Prije dvije godine, kaže Hasečić, svjedoci su odlazili da svjedoče u Okružni sud u Trebinje, ali, tvrdi, bili su izloženi neprijatnostima jer su im pri ulasku u zgradu “dobacivane pogrdne riječi iz obližnjih kafića”.

U anketi koju je BIRN sproveo među građanima Trebinja, većina ih navodi da “ne moraju samo Srbi odgovarati za počinjene zločine”.

“Svi koji su počinili ratne zločine treba da odgovaraju. Ali ne mogu samo Srbi odgovarati, nisu samo oni činili ratne zločine”, kazao je građanin Trebinja za BIRN – TV Justice.  

Drugi građanin iz ove općine, koji sam kaže da je bio učesnik ratnih dešavanja, ističe da se neravnomjerno procesuiraju ratni zločini, navodeći da su u Haškom tribunalu “Srbi osuđeni na preko 1.000 godina, dok su muslimani gotovo svi oslobođeni”.

Fuad Serdarević, povratnik u Trebinje, kaže da “nema nikakvih većih problema zbog života u ovom gradu”, ali podsjeća da neki zločini, iako se zna ko ih je počinio, još uvijek nisu porcesuirani.

“Nisam ja lično imao prijetnji, ali incidenti koji su se desili u gradskoj džamiji (grupa mladića je vrijeđala vjernike i imama, op.a.) ulijevaju strah”, kaže Serdarević.

Zbog ovakve atmosfere, mnogi sumnjaju da će doći do pomaka pri procesuiranju ratnih zločina na području istočne Hercegovine.

“Osjećam da je moj rad na tranziciji pravde i lobiranju, te pozivanju na suočavanje s prošlošću, osuđen na propast zbog uvezanog lanca Centar javne bezbjednosti Trebinje – Tužilaštvo – Sud. A ima toliko dokaza, toliko posla i prostora za rad na ovim pitanjima”, zaključuje Stevović.

Erna Mačkić je novinarka BIRN – Justice Reporta. erna@birn.eu.com. Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.

Ovaj tekst je urađen kao dio projekta koji podržavaju građani SAD putem USAID u BiH. Za sadržaj ovog teksta je u potpunosti odgovoran BIRN i on ne mora nužno odražavati stavove USAID-a i Vlade SAD-a.