veličina fonta

verzija za štampu

copyright

pošalji komentar

OSCE: Siguran ambijent za svjedoke

Selma Učanbarlić

OSCE BiH

Neophodno je odmah početi s provođenjem Strategije za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, zaključeno je na Okruglom stolu “Uspostava sistema psihosocijalne podrške za svjedoke i žrtve u predmetima ratnih zločina u BiH”, održanom 3. i 4. decembra na Jahorini.

Jedna od preporuka Okruglog stola jeste da je potrebno hitno početi provoditi zakonske odredbe koje se odnose na strateške mjere predviđene u Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, koja je usvojena u decembru prošle godine, ali je malo toga u vezi s njom realizovano.  

Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina predlaže rješenja koja bi unaprijedila uslove za pružanje zaštite i podrške svjedocima i žrtvama prije, u toku i nakon suđenja.

Prema Strategiji, nevladine organizacije koje rade sa žrtvama rata trebale bi sarađivati sa centrima za socijalni rad i mentalno zdravlje, a predviđeno je i angažovanje psihologa pri tužilaštvima u cijeloj zemlji, za rad sa svjedocima u slučajevima ratnih zločina.

Strategijom je definisano da organizovanje mreže podrške svjedocima predstavlja odgovornost sudova, tužilaštava, nevladinog sektora i centara za socijalni rad i mentalno zdravlje.

James Rodehaver, direktor Odjela za ljudska prava OSCE-a, pojasnio je da na entitetskom nivou nije formalno uspostavljen sistem podrške svjedocima i žrtvama, istaknuvši da OSCE-ov program praćenja pravosuđa naglašava važnost zaštite svjedoka za procesuiranje predmeta ratnih zločina, kao i jačanje povjerenja u rad domaćeg pravosuđa.

“Sva ljudska prava koja se uskraćuju, negativno se odražavaju na svjedoka. Onima koji svjedoče treba posebna podrška. Ovdje smo da snimimo trenutno stanje i nadzornom tijelu damo preporuke kako dalje ići do mjera zaštite”, istakla je Alma Džaferagić, šefica Odsjeka za ratne zločine, genocid i opći kriminal Kantonalnog tužilaštva u Tuzli.

Na ovaj problem ukazao je i Milorad Novković, predsjednik Okružnog suda Banja Luka, istaknuvši da u entitetskom pravosuđu nije osiguran “ni minimum” u pružanju zaštite svjedocima, kojima je potrebno stvoriti ambijent u kojem će, bez straha i bojazni, dati objektivan iskaz.

“Zapažanja do kojih je OSCE došao pokazuju niz problema: pronalaženje svjedoka, njihovo lociranje; kada se lociraju, ne odazivaju se na pozive, mijenjaju iskaze... Od volje i motivacije svjedoka često zavisi da li će neko biti osuđen ili oslobođen. Svjedoci daju više iskaza pa dolazi do zamora, a o njima se brine samo dok sudski postupak traje”, istakla je Nela Sefić, pravna savjetnica pri Odjelu za ljudska prava Misije OSCE-a.

Na Okruglom stolu je definisano da čitavo društvo mora pomoći svjedocima, jer, kako kaže Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, “ne može se on dovesti u sud i pustiti kući. Taj svjedok, kad se vrati kući i kaže šta mu se desilo, odbit će druge da svjedoče”. Ovakvim pristupom se odmaže svjedocima, koji sve manje žele svjedočiti.

Odjel za podršku svjedocima postoji samo pri Sudu BiH. Iako je zakonom određeno da su centri za socijalni rad dužni pružati ovaj vid pomoći, ustanovljeno je da oni nemaju materijalne i kadrovske resurse.

Kako je pojasnila Tanja Tankosić-Kelly, stručna saradnica za podršku svjedocima pri Sudu BiH, ovaj Odjel svoje djelovanje započinje nakon što od Tužilaštva dobije podatke o svjedoku, s kojim oni potom stupaju u kontakt i nastoje mu osigurati što lakši prolazak kroz proces svjedočenja.

“Psihološka podrška mora biti prije ulaska u proces, zatim u toku suđenja. Osobe kada dođu sa suđenja, u haosu su i s njima se mora raditi. Moj posao je da radim na traumi, da osoba može pričati a da ne upadne u kolaps tokom suđenja”, kazala je Besima Ćatić-Suljević, psihoterapeutkinja u nevladinoj organizaciji “Prijateljice”.

Iako integralna mreža podrške treba uključiti pružanje obuke centara za mentalno zdravlje, centara za socijalni rad i tužilaštava, Okruglom stolu nije prisustvovao niko iz zdravstvenih institucija.

Selma Učanbarlić je bila praktikantica u BIRN Justice Reportu od septembra do decembra 2009. godine.